Pronađi, usporedi i odaberi najbolje auto osiguranje.
Autocesta je statistički najsigurniji tip ceste u Hrvatskoj. Nema raskrižja, nema pješaka, smjerovi su fizički odvojeni, zato se na njoj najlakše i opustiš. Problem je što se pri 130 km/h svaka pogreška događa dvostruko brže nego u gradu, a posljedice su nesrazmjerno veće.
Na autocesti voziš najbrže što ti zakon dopušta, najviše 130 km/h, odnosno onoliko koliko piše na znaku. Pri toj brzini prijeđeš oko 36 metara u sekundi. Sekunda nepažnje, pogleda na mobitel ili petljanja s navigacijom znači da si prošao duljinu tri autobusa naslijepo.
Zato se na autocesti gotovo nikad ne događaju male nesreće. Ono što bi u gradu bio ogreban branik, ovdje je lančani sudar s deset vozila. Situacije u nastavku dijele istu logiku: svaka od njih izgleda bezopasno u trenutku kad se događa.
Traka za ubrzavanje postoji da bi se izjednačio s brzinom prometa u traci, a ne da bi na njezinom kraju stao i čekao priliku za priključivanje. Zaustavljanje na kraju trake za ubrzavanje je jedan od najopasnijih manevara na autocesti jer vozila iza tebe očekuju vozilo koje ubrzava, ne vozilo koje stoji. Isto vrijedi za izlazak, kočiš tek kad si ušao u traku za usporavanje, nikada u traci za nastavak kretnje u istom smjeru.
Zakon je ovdje precizan: i jasan.Kada se krećeš iza drugog vozila u istoj traci, moraš držati razmak koji ne smije biti manji od udaljenosti koju bi prešao u dvije sekunde. Pri 130 km/h to je oko 72 metra. Kako to izmjeriti u vožnji? Odaberi fiksnu točku uz cestu (stup, znak, most). Kad vozilo ispred tebe prođe pored nje, broji “dvadeset i jedan, dvadeset i dva...”. Ako si došao do te točke prije nego što si izbrojio, previše si blizu.
Premali razmak je razlog zašto od jednog kočenja nastaju masovni lančani sudari, na što redovito upozoravaju i Hrvatske autoceste tijekom ljetnih gužvi. U lančanom sudaru odgovornost se utvrđuje za svaki pojedini sudar posebno, pa se lako dogodi da si istovremeno i oštećenik (od onoga iza) i odgovoran (prema onome ispred).
Zastoj na autocesti nema nikakvu najavu. Iza zavoja, brda ili u tunelu možeš u par sekundi doći do kolone koja stoji.
Što napraviti kad je ugledaš?
Autocestom se moraš kretati krajnjom desnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Lijeva traka služi isključivo za pretjecanje
Izričito je zabranjeno:
Kazna za ove prekršaje je novčana i jedan negativni prekršajni bod. Osim toga, vozač koji se sporo kreće u lijevoj traci stvara gužvu iza sebe i tjera druge na pretjecanje s desne strane, što je situacija u kojoj nastaje najviše bočnih sudara pri velikim brzinama.
Traka za zaustavljanje vozila u nuždi ima točno jednu namjenu, nuždu. Nije mjesto za pauzu, telefonski poziv, presvlačenje djeteta ni za zaobilaženje kolone. Ako te kvar ili nezgoda ipak natjeraju da staneš, MUP navodi jasan redoslijed:
Pokvareno vozilo na zaustavnoj traci statistički je jedno od najopasnijih mjesta na cesti.
Kad se promet zaustavi, koridor za prolazak hitnih službi ne formira se kad začuješ sirenu, nego odmah čim kolona stane. Pravilo je jasno, a način je jednostavan, vozila u lijevoj traci pomiču se što više ulijevo dok vozila u desnoj traci imaju kretnju više udesno, po potrebi i na zaustavnu traku. Za vozača je to pomak od pola metra. Za nekoga u smrskanom autu nekoliko kilometara ispred to su minute koje odlučuju. Prema HAK-u, za neformiranje hitnog koridora predviđena je kazna od novčana kazna.
Teretno vozilo dugo 16 metara ima mrtve kutove u kojima tvoj auto jednostavno ne postoji, uz desni bok, tik iza i tik ispred kabine. Ako ne vidiš vozačevo lice u retrovizoru kamiona, on ne vidi tebe. Dodaj tome i pretjecanje kamiona kamionom koje traje kilometrima i blokira lijevu traku. Ni slučajno se ne pokušavaj se ugurati između njih.
Poseban je slučaj bura na dionicama prema Jadranu. Udari vjetra na izlasku iz tunela ili s vjetrobrana mogu izbaciti vozilo iz trake u jednoj sekundi, a najizloženiji su kombiji, vozila s prikolicom i krovnim kutijama.
Autocesta je monotona po dizajnu. Ravna, jednolična i bez raskrižja. Nakon dva sata mozak prelazi u automatski način rada, a mikrospavanje od tri sekunde pri 130 km/h znači 108 metara bez vozača. Znakovi su prepoznatljivi, ne sjećaš se zadnjih par kilometara, promašuješ izlaz, češće trepćeš, počneš se namještati u sjedalu. Pauza svaka dva sata nije preporuka za starije vozače, nego minimum za sve. Kava pomaže na 20 minuta, kratki san na odmorištu na dva sata.
Odletjela guma s kamiona, paleta, izgubljeni teret, srna na dionici bez ograde... sve su to situacije u kojima je prvi instinkt (nagli zaokret) najgori mogući potez. Pri velikim brzinama nagli zaokret znači gubitak kontrole; naglo kočenje uz zadržavanje smjera u pravilu prolazi puno bolje. Ako naiđeš na prepreku, prijavi je na broj 1987 (HAK-ova pomoć na cesti) ili 112 jer sljedeći vozač možda neće imati sreće.
Promašio si izlaz? Nastavi do sljedećeg čvora. Vožnja unatrag, zaustavljanje ili polukružno okretanje na autocesti nisu samo teški prekršaji već manevri koji redovito završe frontalnim sudarom. Deset minuta obilaska uvijek je bolja, pametnija i sigurnija opcija.
Ovdje se pravila lako pomiješaju, pa ukratko... Obvezno osiguranje (AO) pokriva štetu koju svojim vozilom napraviš drugima. Tvoj vlastiti auto ne pokriva. Kasko pokriva štetu na tvom vozilu, uključujući situacije u kojima si ti kriv ili krivca nema (predmet na kolniku, oštećenje od nepoznatog vozila u koloni).
Kazne i negativni bodovi ne pokriva nitko osim tebe. Prekršaj na autocesti k tome ostaje zabilježen, a nesreća koju skriviš ulazi u bonus-malus i diže ti premiju sljedeće godine.
Ako ti se dogodi prometna nesreća, ispuni Europsko izvješće o nesreći i fotografiraj situaciju prije nego što maknete vozila s kolnika, ali samo ako to možete napraviti sigurno i ako je u pitanju samo materijalna šteta. Na autocesti sigurnost ljudi uvijek ide ispred dokumentiranja štete.
Najmanje dvije sekunde vožnje, odnosno onoliko koliko propisuje prometni znak. Pri 130 km/h to je oko 72 metra.
Ne. Zaustavna traka namijenjena je isključivo zaustavljanju u nuždi. Za pauzu koristi odmorište ili uslužni objekt.
Vozila u lijevoj traci pomiču se ulijevo, vozila u desnoj udesno (po potrebi i na zaustavnu traku). Na tri trake samo se krajnja lijeva pomiče ulijevo. Koridor se formira čim promet stane, ne kad se čuje sirena.
Da, obavezan je kad izlaziš iz vozila zaustavljenog na kolniku ili zaustavnoj traci. Zato ga drži u kabini, a ne u prtljažniku.
Ne. AO pokriva štetu koju napraviš drugima. Za štetu na vlastitom vozilu treba ti Kasko.
Nijedna od ovih situacija nije nemoguća. Zaustavna traka, prekratak razmak, kolona iza zavoja i promašen izlaz događaju se svakodnevno, na dionicama kojima prolaziš iz navike. Razlika između neugodnosti i nesreće najčešće je jedna odluka donesena par sekundi ranije.
Drugi dio priče je da si pokriven i osiguran kad se ipak dogodi. Korektaj svoje auto osiguranje na Koreqtu i u par minuta usporedi ponude šest osiguravatelja na jednom mjestu, bez zvanja, bez šaltera i bez dodatnog troška, potpuno samostalno. Ti biraš. Mi razbistrimo. #IznimnoKorektno
Sjedneš u auto, upališ motor i vjetrobran se u nekoliko sekundi pretvori u bijelu ploču. Evo zašto se stakla magle, kako ih odmagliti u najkraćem roku i što napraviti da se to ne ponavlja svako jutro.
Većina kvarova koji vozače dočekaju u studenom bila je vidljiva još u rujnu. Akumulator koji je ljetos jedva palio, guma na brisaču pri kraju, svjetlo koje jedva radi, spremnik s ljetnom tekućinom. Provjeri sve prije pada temperature i jesenskih uvjeta.
Riječ je o sustavu koji u sekundi napravi ono što vozač u panici gotovo nikad ne stigne. A to je prepoznati da auto više ne ide onamo kamo je okrenut volan i kako ga vratiti u traku. Evo kako to izvodi, od kada ga svaki novi auto u EU mora imati i kako u minuti provjeriti radi li na tvom.




