Zašto je važno pripaziti na ove situacije na autocesti?

Koreqt
Objavljeno:

Autocesta je statistički najsigurniji tip ceste u Hrvatskoj. Nema raskrižja, nema pješaka, smjerovi su fizički odvojeni, zato se na njoj najlakše i opustiš. Problem je što se pri 130 km/h svaka pogreška događa dvostruko brže nego u gradu, a posljedice su nesrazmjerno veće.

Fotografija preuzeta: Shutterstock.com

Na autocesti voziš najbrže što ti zakon dopušta, najviše 130 km/h, odnosno onoliko koliko piše na znaku. Pri toj brzini prijeđeš oko 36 metara u sekundi. Sekunda nepažnje, pogleda na mobitel ili petljanja s navigacijom znači da si prošao duljinu tri autobusa naslijepo.

Zato se na autocesti gotovo nikad ne događaju male nesreće. Ono što bi u gradu bio ogreban branik, ovdje je lančani sudar s deset vozila. Situacije u nastavku dijele istu logiku: svaka od njih izgleda bezopasno u trenutku kad se događa.

1. Uključivanje na autocestu

Traka za ubrzavanje postoji da bi se izjednačio s brzinom prometa u traci, a ne da bi na njezinom kraju stao i čekao priliku za priključivanje. Zaustavljanje na kraju trake za ubrzavanje je jedan od najopasnijih manevara na autocesti jer vozila iza tebe očekuju vozilo koje ubrzava, ne vozilo koje stoji. Isto vrijedi za izlazak, kočiš tek kad si ušao u traku za usporavanje, nikada u traci za nastavak kretnje u istom smjeru.

2. Sigurnosni razmak i pravilo dvije sekunde

Zakon je ovdje precizan: i jasan.Kada se krećeš iza drugog vozila u istoj traci, moraš držati razmak koji ne smije biti manji od udaljenosti koju bi prešao u dvije sekunde. Pri 130 km/h to je oko 72 metra. Kako to izmjeriti u vožnji? Odaberi fiksnu točku uz cestu (stup, znak, most). Kad vozilo ispred tebe prođe pored nje, broji “dvadeset i jedan, dvadeset i dva...”. Ako si došao do te točke prije nego što si izbrojio, previše si blizu.

Premali razmak je razlog zašto od jednog kočenja nastaju masovni lančani sudari, na što redovito upozoravaju i Hrvatske autoceste  tijekom ljetnih gužvi. U lančanom sudaru odgovornost se utvrđuje za svaki pojedini sudar posebno, pa se lako dogodi da si istovremeno i oštećenik (od onoga iza) i odgovoran (prema onome ispred).

3. Kolona koja se pojavi iza zavoja

Zastoj na autocesti nema nikakvu najavu. Iza zavoja, brda ili u tunelu možeš u par sekundi doći do kolone koja stoji.

Što napraviti kad je ugledaš?

  • počni kočiti odmah, ne u zadnji čas,
  • upali sva četiri pokazivača smjera čim usporiš i drži ih dok te ne prestignu jer to je jedini signal koji vozač 300 metara iza tebe može vidjeti na vrijeme,
  • ostavi malo prostora ispred sebe kad staneš, da imaš kamo pobjeći ako netko iza ne stigne stati.

4. Lijeva traka nije brza traka

Autocestom se moraš kretati krajnjom desnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Lijeva traka služi isključivo za pretjecanje

Izričito je zabranjeno:

  • prelaženje iz trake u traku, odnosno slalom vožnju,
  • pretjecanje zaustavnom trakom,
  • požurivanje vozila ispred sebe svjetlima, trubom ili prilijepljenim vožnjom,

Kazna za ove prekršaje je novčana i jedan negativni prekršajni bod. Osim toga, vozač koji se sporo kreće u lijevoj traci stvara gužvu iza sebe i tjera druge na pretjecanje s desne strane, što je situacija u kojoj nastaje najviše bočnih sudara pri velikim brzinama.

5. Zaustavna traka nije rezervni trak

Traka za zaustavljanje vozila u nuždi ima točno jednu namjenu, nuždu. Nije mjesto za pauzu, telefonski poziv, presvlačenje djeteta ni za zaobilaženje kolone. Ako te kvar ili nezgoda ipak natjeraju da staneš, MUP navodi jasan redoslijed:

  • zaustavi vozilo na zaustavnoj traci, što više uz desni rub,
  • upali sva četiri pokazivača smjera,
  • obuci reflektirajući prsluk prije nego što izađeš iz vozila (prsluk se drži u kabini, ne u prtljažniku),
  • postavi sigurnosni trokut iza vozila,
  • sve putnike izvedi na desnu stranu i skloni iza zaštitne ograde, nikad ne ostajte sjediti u vozilu,
  • poduzmi mjere da vozilo što prije ukloniš s kolnika.

Pokvareno vozilo na zaustavnoj traci statistički je jedno od najopasnijih mjesta na cesti.

6. Hitni koridor

Kad se promet zaustavi, koridor za prolazak hitnih službi ne formira se kad začuješ sirenu, nego odmah čim kolona stane. Pravilo je jasno, a način je jednostavan, vozila u lijevoj traci pomiču se što više ulijevo dok vozila u desnoj traci imaju kretnju više udesno, po potrebi i na zaustavnu traku. Za vozača je to pomak od pola metra. Za nekoga u smrskanom autu nekoliko kilometara ispred to su minute koje odlučuju. Prema HAK-u, za neformiranje hitnog koridora predviđena je kazna od novčana kazna.

7. Kamioni, mrtvi kut i bura

Teretno vozilo dugo 16 metara ima mrtve kutove u kojima tvoj auto jednostavno ne postoji, uz desni bok, tik iza i tik ispred kabine. Ako ne vidiš vozačevo lice u retrovizoru kamiona, on ne vidi tebe. Dodaj tome i pretjecanje kamiona kamionom koje traje kilometrima i blokira lijevu traku. Ni slučajno se ne pokušavaj se ugurati između njih.

Poseban je slučaj bura na dionicama prema Jadranu. Udari vjetra na izlasku iz tunela ili s vjetrobrana mogu izbaciti vozilo iz trake u jednoj sekundi, a najizloženiji su kombiji, vozila s prikolicom i krovnim kutijama.

8. Umor i monotonija

Autocesta je monotona po dizajnu. Ravna, jednolična i bez raskrižja. Nakon dva sata mozak prelazi u automatski način rada, a mikrospavanje od tri sekunde pri 130 km/h znači 108 metara bez vozača. Znakovi su prepoznatljivi, ne sjećaš se zadnjih par kilometara, promašuješ izlaz, češće trepćeš, počneš se namještati u sjedalu. Pauza svaka dva sata nije preporuka za starije vozače, nego minimum za sve. Kava pomaže na 20 minuta, kratki san na odmorištu na dva sata.

9. Predmeti na kolniku i divljač

Odletjela guma s kamiona, paleta, izgubljeni teret, srna na dionici bez ograde... sve su to situacije u kojima je prvi instinkt (nagli zaokret) najgori mogući potez. Pri velikim brzinama nagli zaokret znači gubitak kontrole; naglo kočenje uz zadržavanje smjera u pravilu prolazi puno bolje. Ako naiđeš na prepreku, prijavi je na broj 1987 (HAK-ova pomoć na cesti) ili 112 jer sljedeći vozač možda neće imati sreće.

10. Promašen izlaz

Promašio si izlaz? Nastavi do sljedećeg čvora. Vožnja unatrag, zaustavljanje ili polukružno okretanje na autocesti nisu samo teški prekršaji već manevri koji redovito završe frontalnim sudarom. Deset minuta obilaska uvijek je bolja, pametnija i sigurnija opcija.

A što s osiguranjem i plaćanjem štete?

Ovdje se pravila lako pomiješaju, pa ukratko... Obvezno osiguranje (AO) pokriva štetu koju svojim vozilom napraviš drugima. Tvoj vlastiti auto ne pokriva. Kasko pokriva štetu na tvom vozilu, uključujući situacije u kojima si ti kriv ili krivca nema (predmet na kolniku, oštećenje od nepoznatog vozila u koloni).

Kazne i negativni bodovi ne pokriva nitko osim tebe. Prekršaj na autocesti k tome ostaje zabilježen, a nesreća koju skriviš ulazi u bonus-malus i diže ti premiju sljedeće godine.

Ako ti se dogodi prometna nesreća, ispuni Europsko izvješće o nesreći i fotografiraj situaciju prije nego što maknete vozila s kolnika, ali samo ako to možete napraviti sigurno i ako je u pitanju samo materijalna šteta. Na autocesti sigurnost ljudi uvijek ide ispred dokumentiranja štete.

Često postavljana pitanja

Koliki je sigurnosni razmak na autocesti?

Najmanje dvije sekunde vožnje, odnosno onoliko koliko propisuje prometni znak. Pri 130 km/h to je oko 72 metra.

Smijem li stati na zaustavnoj traci da se javim na telefon?

Ne. Zaustavna traka namijenjena je isključivo zaustavljanju u nuždi. Za pauzu koristi odmorište ili uslužni objekt.

Kako se formira hitni koridor?

Vozila u lijevoj traci pomiču se ulijevo, vozila u desnoj udesno (po potrebi i na zaustavnu traku). Na tri trake samo se krajnja lijeva pomiče ulijevo. Koridor se formira čim promet stane, ne kad se čuje sirena.

Moram li nositi reflektirajući prsluk na autocesti?

Da, obavezan je kad izlaziš iz vozila zaustavljenog na kolniku ili zaustavnoj traci. Zato ga drži u kabini, a ne u prtljažniku.

Pokriva li obvezno osiguranje štetu na mom autu ako sam ja kriv?

Ne. AO pokriva štetu koju napraviš drugima. Za štetu na vlastitom vozilu treba ti Kasko.

Za kraj..

Nijedna od ovih situacija nije nemoguća. Zaustavna traka, prekratak razmak, kolona iza zavoja i promašen izlaz događaju se svakodnevno, na dionicama kojima prolaziš iz navike. Razlika između neugodnosti i nesreće najčešće je jedna odluka donesena par sekundi ranije.

Drugi dio priče je da si pokriven i osiguran kad se ipak dogodi. Korektaj svoje auto osiguranje na Koreqtu  i u par minuta usporedi ponude šest osiguravatelja na jednom mjestu, bez zvanja, bez šaltera i bez dodatnog troška, potpuno samostalno. Ti biraš. Mi razbistrimo. #IznimnoKorektno

Najnoviji savjeti Vidi sve