Aquaplaning i vožnja po mokrom kolniku

Što je Aquaplaning?

Guma na mokrom kolniku radi jedan vrlo konkretan posao, kroz kanale profila izbacuje vodu ispod sebe kako bi guma što bolje dodirnula/prionila u asfalt. Taj kapacitet nije neograničen. Kad je vode previše ili je brzina prevelika, guma ne stigne izgurati vodu i ona se skuplja u klin ispred kotača te ju diže od ceste. Auto u tom trenutku plovi na tankom filmu vode.

Bez kontakta s asfaltom nema ni upravljanja, ni kočenja, ni ubrzanja. Ne pomažu ni ABS ni ESP, ti sustavi znaju pametno raspodijeliti silu kočenja, ali ne mogu stvoriti prianjanje gume koje u tom trenutku fizički nema. Zato aquaplaning nije problem vozačke vještine nego problem pripreme.

Kada se aquaplaning događa?

Rijetko je kriv samo jedan faktor. Obično se poklopi nekoliko:

• Brzina. Rizik ne raste linearno, nego sa svakih dodatnih 10 km/h. Povećanje brzine znatno smanjuje vrijeme koje guma ima da izbaci vodu.
• Dubina vode. Dovoljno je nekoliko milimetara vode u stanju mirovanja, a lokva nije nužno vidljiva na tamnom asfaltu po kiši.
• Dubina profila. Istrošena guma nema kamo odvesti vodu.
• Tlak u gumama. Guma kojoj nedostaje zraka se u sredini ulegne, gazna površina se deformira i lošije odvodi vodu.
• Na desnom traku autoceste voda se skuplja upravo u tragovima teških vozila.
• Masa i širina. Lakše vozilo i šira guma lakše "isplivaju" jer je pritisak po jedinici površine manji.

Kako ga prepoznati u prvoj sekundi?

Aquaplaning se najavljuje, samo treba znati kako ga primjetiti:

1. Volan iznenada postane lagan i "prazan", auto ne reagira na sitne korekcije.
2. Zvuk se mijenja, umjesto kotrljanja čuje se šum vode ispod poda.
3. Okretaji motora naglo skoče bez da auto ubrza (kod pogonskih kotača).
4. Zatreperi lampica ESP-a ili ABS-a.

Kako reagirati (i što nikako ne raditi)?

Cijeli manevar traje sekundu ili dvije. Cilj je ne napraviti ništa naglo dok se prianjanje samo ne vrati.

• Skini nogu s gasa, ali bez trzaja. Nema naglog puštanja ni pritiskanja.
• Drži volan ravno i mirno. Ako ga okreneš dok auto pluta, u trenutku kad guma uhvati asfalt vozilo će naglo skrenuti točno tamo gdje si okrenuo kotače, a to je najčešći uzrok slijetanja.
• Ne koči naglo. Kad osjetiš da se kontakt vratio, koči postupno i polako.
• Ne trzaj mjenjačem i ne pokušavaj izvući auto gasom.
• Kad se prianjanje vrati, smanji brzinu i tek onda razmišljaj o traku.

Jedan detalj koji se često zaboravi, a to je da po kiši isključiš tempomat. Sustav pokušava održati zadanu brzinu i može dodati gas upravo u trenutku kad kotač izgubi kontakt s podlogom.

Kako prevenirati i što je važno pregledati na vozilu?

Zakonski minimum dubine profila u Hrvatskoj je 1,6 mm i propisan je Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. To je granica ispod koje vozilo ne prolazi tehnički pregled, a ne granica na kojoj je guma još sigurna po kiši. Sposobnost odvođenja vode primjetno pada već ispod 3 mm, pa je to realna točka za zamjenu ako često voziš autocestom.

Uz dubinu profila, provjeri i ovo:

• Tlak jednom mjesečno, na hladnim gumama, prema naljepnici na dovratku vozača ili poklopcu spremnika goriva.
• Starost gume (DOT oznaka). Nakon otprilike šest godina smjesa otvrdne bez obzira na profil.
• Razred prianjanja na mokroj podlozi na EU oznaci gume. Skala od A do E, gdje A znači najkraći zaustavni put na mokrom. Označavanje propisuje Uredba (EU) 2020/740.
• Iste gume po osovini. Različiti modeli i različita istrošenost lijevo i desno znače da jedna strana isplivava prije druge.

Mokri kolnik nije samo aquaplaning..

U jesen se skupi nekoliko rizika koji nemaju veze s dubokom vodom, a jednako lako završe u zaštitnoj ogradi.  Prva kiša nakon dužeg suhog razdoblja je najskliskija. Ulje, gumena prašina i nečistoća naprave film koji tek jači pljusak spere.  Mokro lišće se ponaša gotovo kao led, osobito u zavojima na sporednim cestama i uz drveće.  Tramvajske tračnice, šahtovi, metalni spojevi na mostovima i debelo obojane oznake na kolniku po kiši imaju bitno manje prianjanja od asfalta.

Zaustavni put na mokrom je znatno duži. Razmak koji ti je dovoljan po suhom udvostruči, pravilo od tri sekunde po kiši postaje pravilo od šest.  Istrošene gumice brisača i masni vjetrobran po kiši i u sumraku daju odsjaj koji skriva pješake. 

Što o tome kaže zakon?

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 51. traži da vozač brzinu prilagodi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, tako da može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom koju u tim uvjetima može predvidjeti.

Što to znači? Ograničenje od 130 km/h je gornja granica po suhom i preglednom kolniku na autocesti, a ne dozvola. Ako po pljusku sletiš s ceste pri 110 km/h, "vozio sam po ograničenju" nije obrana. Brzina jednostavno nije bila prilagođena uvjetima, a to je prekršaj i, još važnije, temelj za utvrđivanje krivnje.

A što s osiguranjem ako ipak dođe do štete?

Obvezno osiguranje (AO) pokriva štetu koju napraviš drugima. Ako zbog aquaplaninga udariš u tuđe vozilo, njihova šteta ide preko tvoje police AO. Šteta na tvom autu poput, sijetanje s ceste, udar u zaštitnu ogradu, oštećenje podvozja u lokvi pokriva se samo kaskom. Bez Kaska to ide iz tvog džepa. Prijavljena šteta drugug vozila na tvom AO-u utječe na premiju sljedeće godine kroz sustav bonus-malus. Ako je riječ o sudaru s drugim vozilom bez ozlijeđenih, popunjava se Europsko izvješće o nesreći. Poziv policiji nije obavezan, ali je izvješće ključno za isplatu.

Najčešća pitanja

Pri kojoj brzini počinje aquaplaning?

Nema jedne brojke. Ovisi o dubini vode, dubini profila, tlaku i masi vozila. Na istrošenim gumama može se dogoditi i ispod 80 km/h, na novima u plitkoj vodi ni pri 120 km/h. Zato je jedina pouzdana logika smanjiti brzinu čim je kolnik mokar.

Pomažu li ABS i ESP kod aquaplaninga?

Ne dok guma ne dodiruje asfalt jer nemaju s čim raditi. Postaju korisni u trenutku kad se kontakt vrati, i zato je važno u međuvremenu ne napraviti nagli potez volanom ili kočnicom.

Jesu li zimske gume bolje po kiši?

Zimska guma ima više lamela i dobro odvodi vodu, ali joj je smjesa mekša, pa na toplijem asfaltu zaustavni put na mokrom zna biti duži nego kod ljetne gume. Presudni su dubina profila i razred prianjanja na mokroj podlozi, a ne naziv gume.

Kada zamijeniti gume?

Zakonski najkasnije na 1,6 mm, a u praksi već na 3 mm ako često voziš autocestom i po kiši. Dubinu provjeriš TWI indikatorom u kanalu profila ili mjeračem kod vulkanizera. Naravno promjena guma je obavezna i pri zimskim i ljetnim uvjetima.

Pomaže li pogon na sve kotače?

Kod ubrzanja da, kod kočenja i skretanja ne. Aquaplaning je gubitak kontakta s podlogom i pogon tu ništa ne mijenja, često čak daje lažni osjećaj sigurnosti.

Pokriva li AO štetu na mom autu ako sletim zbog vode?

Ne. AO pokriva isključivo štetu trećim stranama. Za vlastito vozilo ti treba kasko.

Za kraj…

Aquaplaning se ne rješava refleksima nego pripremom, dubina profila, tlak, brzina i razmak. Prije prve ozbiljne kiše provjeri gume, a zatim i policu jer kad se šteta dogodi, tek tad se vidi što ti pokriće zapravo pokriva.

Korektaj svoje autoosiguranje i usporedi ponude šest osiguravatelja na jednom mjestu, u par minuta. #iznimnoKorektno