Pronađi, usporedi i odaberi najbolje auto osiguranje.
Nesreća na ljetnim gumama nakon 15. studenoga? Saznaj što pokriva AO, što kasko, kada osiguratelj traži regres i što provjeriti u polici.
Od 15. studenoga zimska oprema na propisanim dionicama nije stvar procjene, nego obveza. Ako se baš tada dogodi nesreća, a na autu su još ljetne gume, kazna od 130 eura brzo postaje manji problem. Tko plaća štetu, tvoje AO, Kasko ili ti? Razbistrili smo što propisuje zakon, a što ovisi o tvojoj polici.
Prvi snijeg, jutarnja poledica ili mokra cesta koja se preko noći zaledi mogu sasvim običnu vožnju pretvoriti u vrlo neugodnu situaciju. Zato 15. studenoga nije samo datum za termin kod vulkanizera, od tog dana zimska oprema obvezna je na propisanim zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj, bez obzira na to kakvo je vrijeme.
A što ako se dogodi nesreća i auto završi u jarku ili udariš u drugo vozilo, a ti još voziš na ljetnim gumama? Hoće li osiguranje pokriti štetu ili bi trošak mogao pasti na tebe? Odgovor ovisi o okolnostima nesreće, vrsti osiguranja i uvjetima tvoje police. Ključno je razlikovati obvezno autoosiguranje (AO) od Kaska jer posljedice vožnje bez propisane zimske opreme nisu iste u oba slučaja.
Prema Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta, zimska oprema obvezna je od 15. studenoga do 15. travnja na propisanim zimskim dionicama, neovisno o vremenskim uvjetima. Na svim ostalim cestama obvezna je kada nastupe zimski uvjeti, odnosno kada je kolnik prekriven snijegom ili je na njemu poledica, kako propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama.
Za osobna vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone propisana zimska oprema jedna je od ovih kombinacija:
Drugim riječima, zimske gume nisu jedina opcija, ali auto mora imati jednu od propisanih kombinacija. Lanci u prtljažniku sami po sebi nisu dovoljni ako ljetne gume nemaju barem 4 mm profila. Ako te policija zatekne bez propisane zimske opreme tamo i onda kada je obvezna, kazna iznosi 130 eura. Uz kaznu, policija može poduzeti i druge mjere koje propisi predviđaju radi sigurnosti prometa.
Kazna nije jedina moguća posljedica. Nakon nesreće postavlja se pitanje je li nedostatak propisane opreme utjecao na odgovornost i pravo na naknadu štete. Tu je važno razlikovati AO i kasko jer nemaju istu svrhu ni ista pravila isplate.
Jedno vrijedi u svakom slučaju, na mjestu nesreće postupi kao i inače. Sa sudionikom ispuni i potpiši Europsko izvješće o nesreći, a ako je netko ozlijeđen, odmah obavijesti policiju. Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, uredno ispunjeno Europsko izvješće može se koristiti kao odštetni zahtjev.
AO pokriva štetu koju upotrebom vozila nanosiš drugima, oštećenje tuđeg auta, štetu na drugoj imovini ili ozljede drugih sudionika u prometu. Ako skriviš nesreću bez propisane zimske opreme, to ne znači da oštećena osoba ostaje bez naknade. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu izričito propisuje da gubitak prava na strani osigurane osobe ne utječe na pravo oštećenoga, on odštetni zahtjev i dalje podnosi tvom osiguratelju.
To, međutim, ne znači da vozač koji je skrivio nesreću nikad ne snosi financijske posljedice. Zakon nabraja slučajeve u kojima osigurana osoba gubi prava iz osiguranja, a jedan od njih je šteta nastala zbog tehničke neispravnosti vozila za koju je vozač znao. U tom slučaju osiguratelj, nakon što isplati oštećenoga, od odgovorne osobe može tražiti povrat isplaćenog iznosa (regres), najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća.
Ipak, nedostatak zimske opreme ne treba automatski izjednačavati s tehničkom neispravnošću vozila. Hoće li neka okolnost imati posljedice za osiguranje, ovisi o konkretnim činjenicama i primjenjivim zakonskim odredbama.
Kasko pokriva štetu na tvom vozilu u skladu s ugovorenim uvjetima. Ako doživiš nesreću bez propisane zimske opreme, univerzalnog odgovora na pitanje hoće li šteta biti pokrivena nema.
Uvjeti kaska razlikuju se od osiguratelja do osiguratelja. Zato pročitaj opće i posebne uvjete osiguranja i nemoj se oslanjati samo na to što „imaš kasko”. Pojedine police mogu sadržavati odredbe kojima se isključuje šteta nastala kao izravna posljedica vožnje bez propisane zimske opreme. Uvjeti mogu sadržavati i posebna ograničenja vezana uz tehničku neispravnost vozila ili istrošenost guma. Točan opseg pokrića i način primjene takvih odredbi provjeri u uvjetima svog osiguratelja.
Tehnička neispravnost ne odnosi se samo na kvar motora, kočnica ili upravljača. Vozilo mora ispunjavati propisane tehničke uvjete, a među njima su i oni koji se odnose na gume.
Dobar primjer su istrošene, odnosno „ćelave” gume. Kada se gazni sloj previše istroši, guma slabije prianja uz cestu, osobito na mokroj, skliskoj ili snježnoj podlozi. Raste rizik od proklizavanja, a zaustavni put postaje dulji.
Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, dubina utora na gaznoj površini gume mora biti veća od tvornički dopuštene granice označene TWI oznakama. Ako tih oznaka nema, najmanja dopuštena dubina iznosi 1,6 mm. Taj minimum ne treba miješati s pravilima o zimskoj opremi. Primjerice, ljetne gume s 3 mm profila iznad su općeg minimuma od 1,6 mm, ali ne zadovoljavaju uvjet od najmanje 4 mm za korištenje ljetnih guma kao zimske opreme na cestama i u uvjetima kada je ona obvezna.
Imaj na umu i da tehnička neispravnost sama po sebi ne daje automatski odgovor na pitanje hoće li kasko pokriti štetu. Važno je što piše u polici, što je utvrđeno nakon nesreće i primjenjuju li se određena isključenja. Kod AO-a su dodatno važni zakonski uvjeti za eventualni regres osiguratelja.
Da uvjeti police i konkretne okolnosti mogu biti presudni, pokazuje i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu iz lipnja 2025-te.
U tom slučaju automobil je sletio s autoceste A6, a osiguratelj je odbio isplatiti kasko štetu, zbog ljetnih guma i navodnih zimskih uvjeta. Sud je utvrdio da su gume imale 5 mm dubine profila te da su lanci za snijeg bili u vozilu i spremni za postavljanje. Utvrđeno je i da je kolnik bio mokar, ali nije dokazano da je na mjestu nesreće bio prekriven snijegom ili poledicom. Sud je zaključio da je vozilo imalo propisanu zimsku opremu te je osiguratelju naložio isplatu naknade štete, uz pripadajuće troškove i kamate.
Ovaj primjer ne znači da će svaka slična situacija završiti jednako. Pokazuje, međutim, zašto nije dovoljno zaključiti da ljetne gume automatski znače da kasko ne vrijedi. Bitni su propisi, ugovoreni uvjeti i dokazi o stvarnim okolnostima nesreće.
Prije nego što temperature padnu, provjeri nekoliko stvari:
Zimska oprema nije samo stavka na popisu zakonskih obveza, ona čuva tebe, tvoje putnike i sve ostale na cesti. A kad je riječ o osiguranju, bolje je unaprijed znati što tvoja polica pokriva nego to otkrivati nakon prve poledice. Zato kod ugovaranja ili obnove police ne gledaj samo cijenu, nego i što točno dobivaš. Na Koreqtu na jednom mjestu usporediš ponude obveznog auto osiguranja i odabereš dodatne opcije koje su ti stvarno potrebne. Korektaj policu na vrijeme pa u zimsku sezonu kreni spremno. #iznimnoKorektno
Da. Na propisanim zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj zimska oprema obvezna je od 15. studenoga do 15. travnja, neovisno o vremenskim uvjetima. Na ostalim cestama obvezna je kada nastupe zimski uvjeti, odnosno kada je kolnik prekriven snijegom ili poledicom.
Ovisi o okolnostima nesreće i vrsti osiguranja. Kod AO-a se šteta koju prouzročiš drugima u pravilu naknađuje oštećenima prema zakonskim pravilima. Kod kaska treba provjeriti ugovorene uvjete i eventualna isključenja vezana uz zimsku opremu i okolnosti nastanka štete.
Može, ako su ispunjeni uvjeti za primjenu odgovarajućeg isključenja iz police. Međutim, nedostatak zimske opreme ne znači automatski da osiguratelj može odbiti svaku naknadu štete. Važni su konkretni uvjeti osiguranja i okolnosti nesreće.
Za osobna vozila do 3,5 tone zimska oprema su zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s najmanje 4 mm profila na svim kotačima, uz tipno odobrene lance za snijeg ili druge propisane uređaje za povećanje prianjanja koji se postavljaju na pogonske kotače. Moraš zadovoljiti sve uvjete, nije dovoljno samo imati lance u prtljažniku.
U zakonom propisanim slučajevima osiguratelj nakon isplate oštećenoj osobi može tražiti povrat od odgovorne osobe. Kod štete nastale zbog tehničke neispravnosti vozila za koju je vozač znao, povrat je ograničen na najviše 12 prosječnih neto plaća. Sama činjenica da vozilo nije imalo propisanu zimsku opremu ne znači automatski da postoji pravo na povrat, treba utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za regres.
U općim i posebnim uvjetima svoje kasko police, osobito u odredbama o zimskoj opremi, tehničkoj neispravnosti vozila i istrošenim gumama. Ako odredbe nisu dovoljno jasne, zatraži pisano pojašnjenje osiguratelja.
Auto pod ledom, a ti u žurbi? Evo kako brzo očistiti stakla, otključati smrznutu bravu i izbjeći greške koje oštećuju auto.
Vožnja po magli traži poseban oprez. Saznaj koja svjetla koristiti, kada paliti maglenke i kako sigurno voziti uz smanjenu vidljivost.
Baterija je srce električnog auta i najskuplji dio kojeg imaš na četiri kotača. Zato je pitanje „pokriva li mi kasko bateriju?“ jedno od prvih koje si postaviš kad kupiš EV.




