Start-stop sustav: gasiti ga ili ne?

Kako radi start-stop sustav?

Start-stop gasi motor kad se auto zaustavi i ponovno ga pali kad otpustiš kočnicu ili stisneš kvačilo jer motor koji stoji u leru troši gorivo, a ne vozi te nikamo. Sustav ne gasi motor nasumično. 

Upravljačka jedinica prije svakog gašenja provjerava niz uvjeta:

• napunjenost akumulatora; ako je preslab, motor ostaje upaljen,
• temperaturu motora, hladan motor se ne gasi dok se ne zagrije,
• klimu i grijanje , ako kabina još nije postigla zadanu temperaturu, motor radi dalje,
• vanjsku temperaturu jer na jakoj hladnoći ili vrućini sustav se često ne aktivira,
• pojas, vrata i haubu, na primjer otkopčan vozačev pojas ili otvorena vrata traže ponovno paljenje.

Zato ti se može činiti da start-stop „radi kad mu se hoće“. Zapravo, sustav sam odlučuje kad se gašenje isplati i kad je sigurno za komponente. Vozila sa start-stopom nisu obična vozila s dodanim gumbom. Imaju ojačan anlaser (ili alternator-starter), jači akumulator tipa EFB ili AGM, senzor stanja akumulatora i ležajeve motora predviđene za česta paljenja. 

Štedi li start-stop gorivo?

Da, štedi, ali koliko, ovisi o tome koliko vremena tvoj auto provodi stojeći. U gradskoj gužvi ušteda je osjetna, na otvorenoj cesti minimalna.

Najkonkretnije brojke daje istraživanje američkog nacionalnog laboratorija Oak Ridge, rađeno za potrebe američkog Ministarstva energetike. Testirali su četiri vozila s uključenim i isključenim start-stopom u tri standardna vozačka ciklusa. Ušteda je ovisila o udjelu stajanja u vožnji: najveća poboljšanja bila su 7,27 % u standardnom gradskom ciklusu i 26,4 % u ciklusu gustoće prometa poput New Yorka.

Prevedeno na hrvatske ceste:

• Gradska gužva (Zagreb u špici, Split ljeti) tu sustav radi najviše i ušteda je najveća.
• Kombinirana vožnja, ušteda je umjerena, nekoliko posto.
• Kod autoceste i otvorene ceste motor se gotovo nikad ne gasi, pa nema ni uštede.

Troši li paljenje više nego što se uštedi?

Ne. Kod modernih motora ponovno paljenje troši otprilike količinu goriva koju motor potroši u nekoliko sekundi rada u leru. Sustav je programiran tako da gasi motor samo kad se to isplati, a većina stajanja na semaforu traje znatno dulje od toga. 

Službena potrošnja i emisija CO₂ novih automobila u EU mjere se po proceduri WLTP, propisanoj Uredbom Komisije (EU) 2017/1151. U zapisniku ispitivanja bilježi se je li start-stop bio aktivan. Drugim riječima, potrošnja iz kataloga računa s uključenim sustavom, ako ga gasiš čim sjedneš u auto u gradu ćeš se od nje još više udaljiti.

Šteti li start-stop akumulatoru?

Kratki odgovor: ne, ako je u autu ispravan akumulator. Start-stop opterećuje akumulator više nego klasična vožnja, ali auto je za to projektiran od tvornice i proizvođača.

EFB i AGM umjesto klasičnog akumulatora

Vozila sa start-stopom ne koriste običan olovni akumulator. 

Ugrađuju se dva tipa:

EFB (Enhanced Flooded Battery) ojačana verzija klasičnog akumulatora, često u jednostavnijim start-stop sustavima.

AGM (Absorbent Glass Mat) elektrolit je upijen u staklena vlakna, podnosi više ciklusa pražnjenja i punjenja, obično ga imaju vozila s regenerativnim kočenjem i više elektronike.

Oba tipa su građena za tisuće paljenja, a dok motor stoji napajaju svjetla, radio, ventilaciju i elektroniku. Uz to, auto ima senzor koji stalno prati stanje akumulatora. Kad napunjenost padne ispod sigurne granice, start-stop se jednostavno ne aktivira. Ako primijetiš da se motor na semaforima više ne gasi, iako je toplo i klima ne radi punom snagom, to je često prvi znak da akumulator slabi.

Kada akumulator ipak brže stari?

Akumulator će se trošiti brže ako:

• voziš uglavnom kratke gradske relacije pa se ne stigne napuniti,
• auto duže stoji neupaljen,
• je zima, a uključeni su grijači sjedala, stakla i ventilacija,
• je ugrađen pogrešan tip akumulatora.

U tim situacijama krivac nije start-stop, nego način korištenja i stanje akumulatora. Sustav će se ionako sam povući kad procijeni da akumulator nema rezerve.

Anlaser

Običan anlaser ne bi izdržao toliko paljenja. Zato vozila sa start-stopom imaju ojačan anlaser predviđen za višestruko više ciklusa, a neki modeli koriste alternator-starter koji motor pali tiho i bez klasičnog anlasera.

Motor i turbo

Kod gašenja na semaforu motor je već zagrijan i podmazan pa ponovno paljenje nije usporedivo s hladnim startom ujutro. Proizvođači koriste ležajeve i obloge predviđene za česta paljenja. Kod turbo motora sustav uzima u obzir temperaturu, ako je turbina jako zagrijana, primjerice nakon vožnje autocestom, motor se neće ugasiti dok se ne ohladi.

Kada start-stop isključiti, a kada ga pustiti da radi?

U svakodnevnoj gradskoj vožnji ostavi ga uključenim jer upravo tu donosi najveću korist. Postoje ipak situacije u kojima ima smisla pritisnuti gumb:

1. Gužva „kreni-stani“ - kad se kolona pomiče svakih nekoliko sekundi, motor se gasi i pali bez prave uštede, a vožnja postaje trzava.
2. Uključivanje u promet i prolazak kroz raskrižje - ako čekaš priliku za lijevo skretanje ili izlazak na prometnu cestu, svaka sekunda kašnjenja pri paljenju može biti nezgodna.
3. Vožnja kroz vodu - ako već moraš prijeći lokvu ili poplavljen dio ceste, motor se ne smije ugasiti dok si u vodi.
4. Strma uzbrdica - posebno s prikolicom ili punim autom.
5. Slab akumulator ili poruka upozorenja - dok ga ne provjeriš, nema smisla dodatno ga opterećivati.

Zašto se sustav sam ponovno uključi nakon svakog paljenja auta? Jer je to tvornička postavka povezana sa službenom potrošnjom i emisijom. Neki servisi nude trajno isključivanje kodiranjem, ali to može utjecati na garanciju i gubiš mogućnost dodatne uštede goriva kod gradske vožnje-

Na što paziti kod zamjene akumulatora?

Ovdje se u praksi radi najviše štete. Ako je u autu bio AGM ili EFB, novi akumulator mora biti istog tipa i odgovarajućeg kapaciteta.

Klasični akumulator umjesto EFB/AGM je jeftiniji  ali nije građen za toliko ciklusa. Može otkazati za nekoliko mjeseci, a start-stop će često biti neaktivan.

EFB umjesto AGM isto nije dobra zamjena; AGM se može ugraditi umjesto EFB-a, ali obrnuto ne.

Kod mnogih modela novi akumulator treba „prijaviti“ dijagnostičkim uređajem, inače ga sustav puni kao da je stari i istrošen, pa mu skraćuje vijek.

AGM i EFB su skuplji od klasičnih akumulatora pa je zamjena jeftinijim akumulatorom primamljiva, ali dugoročno je to ušteda koja se nikako ne isplati.

Najčešća pitanja vezana za ovu temu

Koliko start-stop sustav štedi goriva? 

Ovisi o tome koliko auto stoji. U standardnom gradskom ciklusu testovi su pokazali uštedu do oko 7%, a u vrlo gustom prometu i do 26%. Na autocesti uštede praktički nema.

Uništava li start-stop akumulator? 

Ne, ako je ugrađen odgovarajući EFB ili AGM akumulator. Sustav prati napunjenost i ne gasi motor kad akumulator nema dovoljno rezerve.

Zašto mi se motor više ne gasi na semaforu? 

Najčešći razlozi su hladan motor, uključena klima ili grijanje, otkopčan pojas ili slab akumulator. Ako se to događa stalno i po normalnom vremenu, provjerit akumulator kod automehaničara.

Smijem li trajno isključiti start-stop?

Gumbom ga možeš isključiti u svakoj vožnji. Trajno isključivanje kodiranjem nudi dio servisa, ali provjeri prije utjecaj na garanciju.

Mogu li umjesto AGM akumulatora staviti obični? 

Ne preporučuje se. Obični akumulator nije građen za česta paljenja i brzo će se istrošiti. Novi akumulator treba biti istog tipa, a kod mnogih auta i registriran u sustavu.

Šteti li start-stop turbo motoru? 

Ne. Sustav ne gasi motor dok je turbina jako zagrijana, a motori sa start-stopom imaju komponente predviđene za česta paljenja.

Start-stop štedi. Korektna polica štedi više.

Start-stop ti godišnje vrati nekoliko desetaka eura, ako ga pustiš da radi. Prije zime prođi i jesensku provjeru vozila u 15 minuta jer slab akumulator pokaže hladnoća. A sve rokove za auto, od guma do skadence, nađi u godišnjem kalendaru obveza za vozače.

Kad dođe vrijeme za obnovu police, ne plaćaj više nego što moraš. Na Koreqtu usporediš ponude šest osiguratelja na jednom ekranu i ugovoriš za nekoliko minuta. Korektaj svoju policu. Ti biraš. Mi razbistrimo. #iznimnoKorektno